Na današnji dan

18. januar - Dogodilo se na današnji dan

1520. Kralj Danske i Norveške Kristijan II pobedio je Šveđane i osvojio Švedsku.

1535. Španski konkvistador Fransisko Pisaro osnovao je Limu, sada glavni grad Perua.

1654. Vođa zaporoških kozaka hetman Bogdan Hmeljnicki priznao je vrhovnu vlast moskovskog cara. Time se Ukrajina ujedinila s Rusijom, što je izazvalo rusko-poljski rat (1654-67).

Rođen je francuski filozof Šarl Luj de Sekonda Monteskje, autor kapitalnog dela "Duh zakona" u kojem je razvio teoriju o podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku koja je postala temelj parlamentarne demokratije.

Engleski moreplovac Džejms Kuk otkrio je Havaje, koje je nazvao Sendvič ostrva po imenu lorda Sendviča.

U dvorani ogledala palate u Versaju pruski kralj Vilhelm I proglašen je za prvog cara novostvorenog Nemačkog carstva.

Rođen je engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor popularnih romana za decu "Kad smo bili vrlo mladi", "Vini Pu", "Kuća na Puovom uglu", "Sad nas je šestoro".

Rođen je američki filmski glumac engleskog porekla Arčibald Aleksander Lič, poznat kao Keri Grant, sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa i tumač karakternih uloga u filmovima Alfreda Hičkoka ("Strašna istina", "Filadelfijska priča", "Sever-severozapad", "Drž'te lopova!").

1909. - Rođen je srpski pisac jevrejskog porekla Oskar Davičo, koji je između dva svetska rata pripadao grupi levičarskih pisaca nadrealista. U vreme nemačke okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, interniran je u Italiju, odakle je 1943. pobegao i priključio se partizanima. Dela: zbirke pesama "Višnja za zidom", "Nastanjene oči", Flora", "Tropi", "Kairos", "Trema smrti", romani "Pesma", "Beton i svici", "Radni naslov beskraja", "Ćutanje", "Gladi", "Tajne", "Bekstva", "Zavičaji", "Gospodar zaborava".

1912. - Posle dva meseca mučenja, ekspedicija britanskog istraživača Roberta Falkona Skota stigla je na Južni pol, ali četiri nedelje nakon norveškog istraživača Roalda Amundsena. Razočaranim i izmorenim članovima ekspedicije preostalo je samo da se pripreme za dugačak i težak povratak u bazu. Tom prilikom, Skot je stradao zajedno sa svojim drugovima Vilsonom, Otsom, Bauersom i Evansom.

Francuski premijer Žorž Klemanso otvorio je Versajsku mirovnu konferenciju nakon okončanja Prvog svetskog rata. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna, Nemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

1936. - Engleski književnik Radjard Kipling preminuo je u 71. godini. Kipling je rođen u Bombaju u Indiji, gde je dugo živeo. Objavio je veliki broj knjiga pesama, pripovedaka i nekoliko romana. Iako je rado pisao o deci i za decu ("Izistinske priče" 1902), kao i priče o životinjama ("Knjiga o džungli", 1894/95), on je pesnik britanskog imperijalizma. Teme njegovih pripovedaka i romana najčešće su iz angloindijskog društvenog života ("Kim", 1901) i britanske trgovačke i ratne mornarice. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1907. godine.

1939. - Od povreda je umro srpski lekar Dragiša Mišović, dva dana posle policijski insceniranog sudara u Beogradu tramvaja i automobila kojim je prevožen u zatvor. Njegova sahrana u Čačku, kojoj je prisustvovalo više od 10.000 ljudi, bila je jedna od najvećih antifašističkih manifestacija u Jugoslaviji pre Drugog svetskog rata. Tokom studija u Francuskoj postao je član njene komunističke partije i predsednik naprednog udruženja "Clarte" (Svetlost), zbog čega mu je ukinuta stipendija, pa je medicinu završio u Pragu. Premda krhkog zdravlja, istakao se u borbi protiv Šestojanuarske diktature i bio veoma aktivan od 1936. do 1938. u stvaranju Narodnog fronta za borbu protiv fašizma.

1963. - Adenski protektorat (pokrajina pod britanskom zaštitom u južnom primorju Arabije) uključen je u tzv. Federaciju Južne Arabije.

Nakon sedmodnevnih žestokih borbi sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu okončale blokadu Lenjingrada, u kojem je tokom nemačke opsade od septembra 1941. od iscrpljenosti i gladi umrlo oko 620.000 ljudi.

Posle sedmodnevnih pregovora Egipat i Izrael potpisali su sporazum o dezangažovanju vojnih snaga duž Sueckog kanala.

U avionskoj nesreći blizu Sarajeva poginuli su predsednik vlade SFR Jugoslavije Džemal Bijedić, njegova supruga Razija i još šest putnika.

U najtežoj železničkoj nesreći u Australiji, oko 80 ljudi je poginulo kada je voz u Sidneju udario u betonski most.

Četvrti dan zaredom hiljade Čehoslovaka slivalo se ka centralnom praškom trgu Vaclavske namesti pevajući "sloboda", "istina" i "ljudska prava" u mirnom protestu protiv komunističkih vlasti.

Parlament Jordana je osudio vazdušne napade na Irak u operaciji "Pustinjska oluja" i pozvao arapske i islamske zemlje na akciju protiv SAD i njenih saveznika; Irak je lansirao osam raketa "skad" na Izrael, u pokušaju da jevrejsku državu uvuče u Zalivski rat.

- Odigran je najduži teniski meč u istoriji Australijan opena. To je bio meč u kojem je Boris Beker porazio italijana Omara Kamporezea posle pet sati i 11 minuta.

Vladajuća socijalistička partija (PASOK) izabrala je Kostasa Simitisa za premijera Grčke, nakon što je teško oboleli osnivač PASOK-a Andreas Papandreu podneo ostavku.

Franc Vranicki podneo je ostavku na položaj austrijskog kancelara na kojem je bio skoro 11 godina.

- Vuk Drašković i trojica funkcionera Srpskog pokreta obnove ušli su u Saveznu vladu.

Odluka vlade SR Jugoslavije da predstavnika OEBS na Kosovu Vilijama Vokera proglasi "personom non grata" i da uskrati dozvolu glavnom tužiocu Međunarodnog suda za ratne zločine Luiz Arbur da uđe u zemlju, dodatno je zaoštrila jugoslovenske odnose s međunarodnom zajednicom.

SAD su ukinule sankcije SR Jugoslaviji uvedene početkom 1999. zbog politike režima Slobodana Miloševića prema Albancima na Kosovu. Američkim firmama tada je bilo zabranjeno da posluju sa Jugoslavijom. Pored skidanja te zabrane, ukidanje američkih sankcija otvorilo je vrata za ulazak stranih kredita u SR Jugoslaviju.

Vlada Sijera Leonea objavila je kraj građanskog rata tokom kojeg je ubijeno oko 50.000 ljudi, mahom civila. Rat protiv vlade vodio je Ujedinjeni revolucionarni front (RUF) poznat po svojoj brutalnosti.

Na Šestom vanrednom kongresu Socijalističke partije Srbije za predsednika partije ponovo je izabran haški zatvorenik Slobodan Milšević.

Tagovano
Share this article

Ostavite vaš komentar i ovde...

Još vesti iz kategorije...

Newsletter

Prijavite se na Newsletter i dobijajte najnovije vesti u vaš inbox
Top